Hotel Haludovo Palas – najraskošniji hotelski kompleks bivše Jugoslavije

Hrvatska , Ostale teme / 04. 05. 2015. / Autor:

Hotelski grad Haludovo Palas u Malinskoj, na hrvatskom ostrvu Krk, sedamdesetih godina prošlog veka predstavljao je sedište glamura i luksuza. Tu su dolazili najbogatiji gosti iz inostranstva kako bi se kockali u ekskluzivnom kazinu i uživali u ostalim čarima koje je ovaj hotel pružao. Međutim, rat koji je vođen na ovim prostorima „ugasio“ je njegov glamur, a hotel Haludovo je pretvoren u ruinu.

Foto: CNN Images Zagreb

Foto: CNN Images Zagreb

Bob Gučone, urednik magazina Penthaus je u nameri da ostvari svoj san – da ga ne prepoznaju samo kao „kralja pornografije”, uložio 45 miliona (današnjih 250 miliona) dolara u izgradnju luksuznog resorta sa pet zvezdica i zvanično otvorio Penthaus Adriatik klub kazino u hotelu 1972. godine.

Tadašnja komunistička Jugoslavija dozvoljavala je samo ograničena strana ulaganja, te je hotel službeno bio u vlasništvu riječkog državnog preduzeća Brodokomerc, a uprava hotela bila je u rukama radničkog saveta.

Dopuštanje ovakve investicije izazvalo je opšte zaprepašćenje, ali je značilo napredak ka zapadu i postepeno smanjenje uticaja Sovjetskog Saveza na tadašnju SFRJ. Gučone je želeo da Jugoslaviju približi zapadu, a zapadnjake dovede u ovu zemlju.

Smatrao je da je ova investiciju i saradnja sa Jugoslavijom „formula za borbu protiv Hladnog rata”. Osim uloženih 45 miliona dolara u izgradnju hotela, Gučone je uložio dodatnih 500.000 dolara u promociju hotela.

Bazen u obliku deteline sa četiri lista; Printskrin: Youtube/malinskahr

Bazen u obliku deteline sa četiri lista; Printskrin: Youtube/malinskahr

Gučone je svoju investiciju u ovaj turistički gigant obrazložio u intervjuu za nedeljnik NIN: „Da bismo pobedili neznanje, neophodno je da razvijemo komunikaciju između ljudi. S tim u vezi, turizam je svakako najsnažnija forma komunikacije. Kroz realizaciju ovog projekta, imamo šansu da započnemo veliki proces re-edukacije: postali smo partneri u uklanjanju sumnje i neznanja”.

Nakon četiri godine, koliko je bilo potrebno da se ovo grandiozno zdanje izgradi, hotel je zvanično otvoren 15. juna 1972. godine. U hotel su svake nedelje čarter letom dolazili najbogatiji gosti iz inostranstva kako bi se kockali u ekskluzivnom kazinu i uživali u svim pogodnostima ovog hotelskog grada.

U Haludovu je bilo stalno zaposleno 400 radnika, dok je u sezoni taj broj bivao udvostručen. Osim radnika iz Jugoslavije, Gučone je zaposlio i američke državljane, pre svega „ljubimice” Penthausa, koje su bile oskudno odevene u kostime francuskih sobarica i često dočekivale goste na aerodromu.

Gučone ih je jednom prilikom nazvao „mirovnim snagama novog sveta”. Umalo je u hotelskom salonu lepote zaposlio i njujorškog plastičnog hirurga koji je izumeo novi postupak fejs liftinga.

Haludovo Palas; Printskrin: Youtube/Copterschmiede

Haludovo Palas; Printskrin: Youtube/Copterschmiede

Kompleks Haludovo projektovao je hrvatski arhitekta Boris Magaš. Magaš je projektovao mnoge građevine u tadašnjoj Jugoslaviji, poput Istorijskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu i stadiona Poljud u Splitu. Baštenske skulpture izradio je Frane Kršinić, autor čuvene statue Nikole Tesle na Nijagarinim vodopadima.

Srazmerno svom luksuznom izgledu i usluzi, ovaj hotel je imao za goste najbogatije i najuglednije ljude sveta kao što su švedski premijer Ulof Palme, koji je zauzeo kritički, „nesvrstani” stav prema supersilama Hladnog rata. Gost hotela bio je i Henri Ford mlađi, naslednik osnivača automobilske kompanije Ford, kao i, tada još mlađi, Silvio Berluskoni. U hotelu Haludovo popularni brazilski fudbaler Pele snimio je reklamu za Pepsi.

Možda najznačajniji gost ovog hotela bio je Sadam Husein koji je zaposlenima u hotelu ostavio napojnicu u iznosu od 2.000 dolara. Navodno je Sadam Husein u kraljevskom apartmanu ovog hotela proveo noć sa miljenicom Penthausa, a let za povratak u Bagdad bio je otkazan jer je njegov sin zaboravio pozlaćeni pištolj ispod jastuka jedne od hotelskih soba.

Gradonačelnik Zagreba je 1974. godine u Haludovu primio delegaciju zvaničnika iz Kalifornije, kako bi razgovarali o saradnji u sektoru ugostiteljstva.

Foto: Flickr.com/Tor Lindstrand

Foto: Flickr.com/Tor Lindstrand

Otvorene granice i ukidanje viza omogućilo je stranim državljanima da dolaze u kazino, ali Jugoslovenima nije bilo dozvoljeno da se kockaju u kazinu hotela Haludovo. Pa ipak, jugoslovenska crvena buržoazija se okupljala u Haludovu ne bi li uživala u nesvakidašnjim luksuzima ovog hotela.

Resort Haludovo u svojoj ponudi imao je: najmoderniji nameštaj, svetlucave lustere, bazen sa koktel barom, teniske terene, kuglanu, sportski bar, viseće bašte, plaže, bazene, saune, salon za masažu, salon lepote, sopstveni medicinski centar, ribarsko naselje i ostale pogodnosti koji su gostima pružali potpunu ugodnost i zadovoljavali sve njihove potrebe u samom hotelu.

Iz ogromne kuhinje je svakoga dana služeno 100 kilograma jastoga, 5 kilograma kavijara i na stotine litara šampanjca, a postoji i nepotvrđena priča da je čitav jedan bazen bio ispunjen šampanjcem.

Gosti hotela nisu plaćali troškove boravka jer su taj novac ostavljali u kazinu. Ipak, novac koji su kockari iz inostranstva donosili nije bio dovoljan da pokrije troškove ovako raskošne usluge koju je hotel pružao. Ubrzo je počeo da posluje sa gubitkom i samo godinu dana nakon otvaranja, kompleks Haludovo je bankrotirao.

Haludovo Palas danas; Foto: Tomislav Mavrović

Haludovo Palas danas; Foto: Tomislav Mavrović

Hotel je nastavio da radi još dve decenije nakon ovog fijaska. Međutim, građanski rat u Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka pogubno je delovao i na hotel. Sukobi na prostoru zemlje učinili su ga neatraktivnim za strane turiste, a hotel je postao smeštaj za izbeglice.

Nakon završetka građanskog rata, izbeglice koje su tu bile nastanjene morale su da se isele, te su, nezadovoljni tom odlukom, poneli sa sobom vrednije stvari iz hotela i demolirali preostali inventar. Nakon toga, hotel je 1996. godine privatizovan.

Poslednji vlasnik hotela, ruski biznismen Ara Abramijan imao je ideju da iskoristi preostalu infrastrukturu hotela i napravi apartmanski kompleks. Projekat je predviđao izgradnju 750 apartmana koji bi se prodavali po ceni od 50.000 evra i jedan hotel sa 250 ležaja. Međutim, opština Malinska odbila je ovaj projekat nazivajući ga šokantnim.

Danas, hotelski kompleks Haludovo izgleda sablasno i u potpunosti je ruiniran. Pod se urušava, pojedine stepenice koje vode do kraljevskog apartmana na vrhu hotela nedostaju, prozori su polupani, a zidovi su išarani grafitima. Hotelom se mora hodati sa velikim oprezom jer je pod prekriven slomljenim staklom, a na jednom delu hodinka nalaze se i tragovi krvi.

Share Button
blog comments powered by Disqus